Rivijera Dugi Rat ima tri različita uzdužna dijela:
U reljefu najviše se ističe primorska kosa planine Mosor, koja je usporedna s obalom, a visinom od preko 400 metara iznad razine mora poput grebena odvaja Primorska od Srednjih Poljica. U stručnoj literaturi za cijelu primorsku kosu Mosora najčešće se rabi naziv Perun, premda narod tako naziva samo dio kose iznad naselja Podstrane. Za pojedine dijelove kose iznad podgorskih naselja u Općini Dugi Rat u narodu su najčešće u uporabi nazivi po istaknutijim vrhovima. Iznad starog dijela naselja Duća najviši je vrh čitave kose, Zahod, visok 594 m. Primorska kosa kameniti je planinski greben sastavljen od krednih vapnenaca. Strmo je nagnut prema jugozapadu gdje na nadmorskoj visini od 250 do 300 m naliježe na flišne naslage. Primorska planinska kosa ima sva obilježja krške goleti. Krajolik je kamenit, s malo rahlog tla u pukotinama strmo nagnutih stijena. Vegetacija je oskudna, a sastoji se od niskih trava i zimzelenog grmlja, većim dijelom aromatičnog.
Najveći prostor općine zauzima fliš, odnosno stijene koje se sastoje od lapora (tupine), laporskih vapnenaca, pješčenjaka, padinskih breča (sedre) i gline. Podložan je eroziji pa je pretežno prekriven rahlim tlom, pogodnim za rast vegetacije. Obalne nizine u dugoratskoj općini imaju malu rasprostranjenost, uglavnom samo na području Orija, Dugog Rata i Luke. Tu je u morske uvale povremenim potocima s flišne padine naneseno rastresito tlo, od kojega su na obali nastale pješčane plaže. Mehaničkim raspadanjem flišnih naslaga na njima su nastala tla s velikim udjelom karbonata, koja su dala osnovu za zemljoradničku tradiciju podgorskih naselja Jesenica i Duća. Rijetko sačuvani stari hrastovi, uglavnom u gornjem dijelu flišne padine, daju osnovu za zaključivanje da je sve do sredine prošloga stoljeća, kad je intenziviran krčenje šuma i terasiranje gotovo cjelokupnog zemljišta za monokulturu vinove loze, prirodnu vegetaciju pretežno činila šuma hrasta medunca (dub, Quercus pubescens).Međutim, kada je od početka ovoga stoljeća vinogradarstvo počelo nazadovati, raširile su se šume alepskog bora, koje sada daju glavno obilježje prirodnoj vegetaciji na čitavom području općine.
Na pretežno ravnoj obali su četiri rta: Mutogras, Krilo, Mali rt i Dugi rt. Među njima se ističe Dugi rt, po kojemu je naziv dobilo općinsko središte i najveće naselje u općini. Navedeni rtovi odvajaju manje morske uvale: Bajnice, Krilo, Sumpetar, Orašac i Luku. Iznimnu prirodnu vrijednost u Općini Dugi Rat ima pješčana plaža koja se kontinuirano pruža u dužini od oko 3 km od Dugog rta do granice s Omišem. Nastala je nanosima pijeska koji donosi Cetina, a morske ga struje naplavljuju zapadno od njezina ušća. U gotovo čitavoj dužini plaža je godine 1989. I 1990. Proširena umjetnim naplavljivanjem pijeska s plićaka ispred plaže. Ispred čitave plaže je plićak širine 300-400 m, koji se od plaže postupno spušta do dubine 2-3 m. Na kraju plićaka morsko je dno, kao i na čitavoj ostaloj obali, strmo nagnuto prema sredini Bračkog kanala do dubine između 50 i 60 m.
Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ).
pored općih mediteranskih klimatskih obilježja (topla i sušna ljeta, blage i kišovite zime) ima i značajnih mikroklimatskih posebnosti.
Reljefna eksponiranost prema jugu i primorska kosa koja štiti od nepovoljnih utjecaja jakih i hladnih sjevernih vjetrova (bure), u najvećem dijelu općine osiguravaju u zimskoj polovici godine povoljnija klimatska obilježja od prosječenih u srednjoj Dalmaciji. Jedino istočni dio općine, do dugoratske Glavice, u zimskom razdoblju ima učestaliji i jači utjecaj bure koja probojnicom na ušću Cetine prodire iz rashlađene unutrašnjosti. Taj dio općine jače je izložen i nepovoljnim utjecajima juga, ali je zaštićen od velikih valova koje povremeno stvara jaki jugozapadni vjetar, lebić. Ovdje je manje izražen i ljetni osvježavajući dnevni vjetar, maestral, a jače nego u ostalom dijelu općine osjeća se utjecaj noćnoga burina.
